Kineska invazija

S obzirom da raste zabrinutost zbog kineske "invazije", Tajvan kaže da ne traži vojnu konfrontaciju

Kina tvrdi da je demokratsko ostrvo Tajvan vlastita teritorija i kaže da ga treba zauzeti silom ako je potrebno. Tajvan se opire, rekavši da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju pred kineskom agresijom.

Nekoliko dana nakon što je tajvanski ministar odbrane izrazio zabrinutost da bi Kina mogla započeti invaziju "punih razmjera" već 2025. godine, tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen rekao je da ta zemlja ne traži vojnu konfrontaciju, ali će učiniti sve što je potrebno da se odbrani. Kako prenosi novinska agencija Reuters, Ing-wen je to izjavila u petak, usred visokih tenzija u zemlji zbog najnovije neprijateljske politike koju su inicirali Peking i režim pod vodstvom Xi Jinpinga koji je posljednjih godina povećavao svoju vojnu moć.

Takođe pročitajte | Tajvan kaže da bi Kina mogla pokrenuti invaziju "velikih razmjera" do 2025. godine, a tenzije se pogoršavaju

Kina tvrdi da je demokratsko ostrvo Tajvan vlastita teritorija i kaže da ga treba zauzeti silom ako je potrebno. Tajvan se opire, rekavši da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju pred kineskom agresijom.

Čini se da je Peking posljednjih dana pogoršao svoju neprijateljsku politiku, jer je rekordan broj kineskih vojnih aviona neprestano nadlijetao tajvansku zonu identifikacije protuzračne odbrane tokom cijele sedmice. Tajvanski radari primijetili su da je čak 150 zrakoplova kineskih zračnih snaga ušlo u njegovu zonu protuzračne obrane, što je dio obrasca onoga što Taipei naziva stalnim uznemiravanjem ostrva od Pekinga.

U srijedu je tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, odgovarajući na pitanje zastupnika u parlamentu zemlje, rekao da su vojne tenzije s Kinom najgore u više od 40 godina. Napomenuo je da postoji dodatni rizik od „zatajenja“ preko osjetljivog Tajvanskog tjesnaca; i da, iako Kina već ima potreban arsenal da silom zauzme Tajvan, troškovi "punog razmjera" rata za Peking mogli bi biti najniži do 2025. godine, kada se čini potencijalna invazija.

U međuvremenu, Tajvan čini sve što može da se odbrani. Vlada je predstavila plan, koji je trenutno u parlamentarnoj reviziji, za posebne vojne izdatke od 240 milijardi dolara (8,6 milijardi dolara) za domaće oružje, uključujući rakete i ratne brodove. U narednih pet godina zemlja planira ulagati uglavnom u pomorsko naoružanje-uključujući protubrodsko naoružanje, poput raketnih sistema na kopnu.

Takođe pročitajte | Kineski zračni upadi iznad Tajvana izazivaju američku vojnu moć u Indo-Pacifiku

Sjedinjene Države, glavni tajvanski vojni dobavljač, potvrdile su svoju "čvrstu" predanost Tajvanu i također kritizirale Kinu. Manji broj američkih snaga za specijalne operacije također je privremeno rotirao na Tajvanu kako bi izveo obuku vojnih snaga, javila je novinska agencija Reuters pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tom temom, pod strogim uvjetom anonimnosti. Pentagon, koji historijski nije otkrio detalje o američkoj obuci ili savjetovanju tajvanskih snaga, nije posebno komentirao niti potvrdio raspoređivanje.

Sjedinjene Države su najveći tajvanski dobavljač oružja i dugo su nudile određeni stupanj obuke o sistemima naoružanja, kao i detaljne savjete o načinima jačanja vojske kako bi se zaštitili od invazije kineske Narodnooslobodilačke vojske. Peking, s druge strane, za podizanje tenzija krivi politiku Washingtona koja podržava Tajvan prodajom oružja i slanjem ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac.